„Štit kao umjetnicin pečat“
On јун 14, 2021 | 0 Comments | Blog | Ознаке: , , , , ,

„Štit kao umjetnicin pečat“
vajarka Maja Čakalović

Maja Čakalović je rođena u Baru 1987 godine, završila je srednju umjetničku školu „Petar Lubarda“na Cetinju. Upisuje Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek Vajarstvo u klasi prof. Mr Pavla Pejovića, diplomirala je 2009 godine, a kasnije i magistrirala Vajarstvo u klasi prof. Mr Nenad Šoškić na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2020 godine.

Prije nego krenete s čitanjem ovog teksta, zamolila bih vas da razmislite, šta za vas predstavlja:
Štit?
Knjiga?
Nakit?
Da li je u današnjem vremenu Štit osakaćen, zanemaren, pogrešno shvaćen.
Da li onaj koji ponosno nosi štit znači da nosi u srcu boje neodustajanja ili će biti podvrgnut predrasudama?
O značenju knjiga bih mogla doista mnogo pisati, međutim što se knjiga tiče, baš kao što štit nosi brazde vremena, tako su i valjane knjige pune krvi, ožiljaka i istine.
Nakit? Rekla bih da nakit znači karakter, no da biste odabrali a kamoli napravili nakit, snagom talenta i originalnosti ga nosite baš kao i ideju i značenje štita i mudrost knjige.

Rekla bih da ovo predstavlja trojstvo neodustajanja i jačine talenta, mudrosti i originalnosti.

O svom stvaralaštvu Maja Čakalović govori sljedeće:

„Tokom traganja za likovnim izrazom i skulpturalnim rješenjima, još na samom početku, javila se inspiracija vezana za ženske upotrebne predmete. Tako sam počela modelovati, istraživati i davati artistički smisao predmetima kao što su torbe, šalovi, korseti, a kasnije je na red došao i ženski torzo.
Nakon toga, počinjem da se bavim temom nakita u želji da pokažem splet različitih, a opet sličnih stanja iz prethodnih radova. Koristeći se prepoznatljivim likovnim elementima, pritom pribjegavajući ekpresivnom maniru, moju priču o hodu kroz vrijeme od simbola do mita i obratno, razvijam u kontinuitetu.
Ovakva vrsta tretmana upotrebnih predmeta, za mene predstavlja inspiraciju u estetskom smislu, ali i izazov i potrebu za prevazilaženjem opšte usvojenog značenja koje, prije svega, ima dekorativni kontekst.
U mojoj interpretaciji, na primjer, NAKIT je samo polazište za stvaranje jednog novog predmeta, čija pojavnost prevazilazi impresiju dekorativnog i dobija dimenziju umjetničkog djela. Dok u ciklusu “KNJIGA” pronalazim ovovremensku „nepodnošljivu lakoću postojanja“, to jest, težinu opredmećene prošlosti, pokušavajući da je oživim, opipam i postavim kao predmet prisutan u svakodnevnom prostoru.
Najčešći motiv mog rada je „ŠTIT“. Štit – predmet izvađen iz svog konteksta, stvara alegoriju i predstavlja zaštitu intelektualne misli, ideje, mudrosti i umjetnosti. On, kao takav, posjeduje prepoznatljivu pojavnost – svrsishodne estetske kategorije. Za mene, kao umjetnika, motiv štita predstavlja jedan poseban unutrašnji psihološki mehanizam odbrane od stvarnosti i njenih savremenih pratilaca oličenih, prije svega, u nekontrolisanom tehnološkom napretku .
Zadnji moj ciklus, odnosno skulpture iz tog ciklusa koje nastaju su „Maske“.
Moja maska negdje predstavlja dualizam, a u isto vrijeme i prikrivanje kod čovjeka i naravno njegovog intelekta, pa je baš iz tog razloga napravljena od metala da bi se što čvršće prikazala ta ideja. Za moje skulpture materijal ima jako bitnu ulogu u prikazivanju misli.
Na kraju želim da istaknem da svako umjetničko djelo je borba umjetnika, da prikaže svoju ideju ili stav u najboljem svjetlu, a da bi se to postiglo, najprije se dešava borba sa samim sobom, gdje istražujemo i preispitujemo materiju koja nam je suštinska u stvaralaštvu.
Nije lako ni u kom pozivu kada ste na nekom početku, ali jako je bitno postići tu prepoznatljivost i da budete jedinstveni u tome što radite, pa samim tim smatram da će biti i više prostora za ispoljavanje kreativnih potencijala.“
Svestrana, svoja, hrabra, bitno je naglasiti da je Čakalovićeva.

Maja doista služi umjetnosti, te je ne koristi kao sredstvo svirepe gordosti, već kao umjtenik koji je svjestan svog divnog ali i veoma odgovornog i napornog poziva, inspiraciju vidi tamo gde vjerovatno mnogi ne bi vidjeli ništa.

Upoznajmo koje materijale ova umjetnica koristi, šta oni za nju predstavljaju i gdje vidi vatru stvaralaštva tamo gdje neko ne bi vidio ni iskru potencijala za stvaranje.
„Materijali koji često koristim su uglavnom metali koji su svakako prije toga imali funkciju u vidu dekoracije nekog predmeta ili su činili sastavni dio nekih mašina (kućnih uredjaja, aparata, auto djelovi, itd.). Pored metala, česti material koji koristim, a i uglavnom kombinujem sa metalom je i drvo. Kada pominjem drvo, rijetko kad radim skulpruru koja niče iz nekog komada isjecenog drveta, trupa, već koristim daske koje su nekada upotrebljavane za nešto, na kojima se vidi trag vremena.
Sve je zapravo materijal pa čak i taj otpad koji uvijek može poslužiti kao sredstvo za umjetnički projekat. Na taj način postoji velika mogućnost da što manje takvih materijala bude u okruženju i samim tim priroda je barem za toliko nešto čistija.“
Umjetnik prije svega nosi teško breme, unaprijed može biti osuđen, nerijetko izvrgnut nemilim komentarima, no razlika između namučenog amatera i umjetnika koji se krvavo bori za vatru inspiracije koju nosi u sebi je zapravo ta da umjetnost da bi bila čista mora biti humana a ne uprljana sebičnošću. Patriotizam je umjetnost, patriotizam je kada srce dajemo za ideju, ali je takođe patriotizam savjesno čuvati prirodu i voditi računa o istoj.
U jednom tekstu se nikako ne može navesti koliko je Maja uspješna, svestrana i koliko njeno stvaralaštvo ostavlja pečat na svakog posmatrača njenih djela. Na nama je da čuvamo i njegujemo kulturu jer ako je zgazimo, izgubićemo sebe. Čovjek bez kulture je zrno soli izgubljeno u svemiru.

Napomenuću veome bitne izložbe:

Bitne izložbe:__________________________________________________________

• Galerija “Listen to your eyes”, Metz – Francuska 2010.
• Nacionalno istorijski muzej, Tirana – Albanija 2011.
• “Muzeji i galerije grada Podgorice”, Podgorica 2016.
• “Presjek Crnogorske savremene likovne scene 2006-2016”, Podgorica 2016.
• “Presjek Crnogorske savremene likovne scene 2006-2016”, Cetinje 2016.
• Izlozba skulptura u organizaciji “Framog”, Nirmberg – Njemačka 2017.
• “50-i Jubilarni Hercegnovski zimski salon” J.B.Benkovic, Herceg Novi 2017
• Mnogobrojne kolektivne izlozbe u zemlji i inostranstvu.

Samostalne izložbe:____________________________________________________

• “Kulturno Informativni Centar – Malesia”, Tuzi 2015.
• “Gradska galerija”, Kotor 2016.
• “JU Muzeji i galerije Budve”, Budva 2016.
• “V. A. Leković”, Bar 2016.
• “Matica Crnogorska”, Cetinje 2017.
• Hotel “Korali”, Sutomore, 2018.
• Santa Marija, Srtari grad, Budva,2018.
• “V. A. Leković”, Magistarska izložba, Bar 2020.

Umjetničke kolonije i rezidencije:_________________________________________

• Slikarska kolonija, Delta City, Podgorica 2008.
• Vajarska kolonija, Terratorija, Kikinda, Srbija 2012.
• Slikarska kolonija, Kaludra, Berane 2015.
• Slikarska kolonija, Granda Hotel, Cetinje 2015.
• Umjetnička likovna kolonija “Stari most”, Hotel Sato, Sutomore 2016.
• GLO’ART – Lanaken, Belgija (28.04 – 15.07.2017)
• Vajarska kolonija, Nirmberg, Njemacka 2017.
• GLO’ART – Lanaken, Belgija (10.05 – 26.07.2018)
• Umjetnička likovna kolonija, Goražde, Bosna i Hercegovina 2018.
• Umjetnicka kolonija, Olovo, Bosna i Hercegovina 2019.
Nagrade:______________________________________________________________

• Godišnja nagrada za skulpturu, Fakultet likovnih umjetnosti, Cetinje, Jul 2009.
• Nagrada Hercegnovskog zimskog salona, galerija “ Josip Bepo Benković”
Herceg Novi, Februar 2010.
• Nagrada PRO. PR. za skulpturu na temu “Komunikacije” Budva, 2016.

Kolekcije:_____________________________________________________________

• “Muzeji i galerije grada Podgorice”
• GLO ART – Belgija
• Nirnberg – Njemačka
Radno iskustvo:________________________________________________________

• Narodni muzej Crne Gore – Kustos (Mart 2010-Mart 2011).
• Saradnja sa McCann Erickson:
• Reklama za Komercijalnu banku AD Budva (akter), 2013.

• Izrada rekvizita za potrebe vise reklama, 2013.
• Nakit za nacionalnu nošnju “Nakit sa Meduna”- privatna kolekcija, Cetinje, 2014.
• Saradnja sa firmom Montenegro Airlines – izrada makete aviona Embrajer,
Ceinje, 2014.
• Scenograf na filmu “Film u boji”. Režiser: Milutin Darić, Crna Gora 2013.
• Asistent scenografije I rekviziter na filmu “Umir krvi”. Režiser: Senad
Sahmanovic, Crna Gora 2014.
• Asistent scenografije na filmu “Dohvatiti nebo”. Režiser: Milutin Darić, Crna Gora
2017.
• Izrada barjaka – replika “Spič”, Sutomore, 2017.
• Izlivanje skulptura u poliesteru, GLO-ART, Belgija, 2017.
• Restauracija enterijera državne apoteke “Jovo Dreč”, Cetinje. 2018.
• “Crnogorkin bunar želja” (akter), Dvorski trg, Cetinje, 2018.
• Dokumentarni film o Dimitriju Popoviću (akter), Cetinje, 2018.
• Interreg projekat, COMPLICITIES, (coordinator, sektor dizajn), Bar, 2020/21
• Zapošljena u JP KULTURNI CENTAR BAR – CREATIVE HUB, Stari Bar,
program menadžer.

Bitno je da napomenem da je ovo doista samo mali dio rada, stvaralaštva i svega onog što predstavlja ovu umjetnicu na jedan svojstven i hrabar način.

Bilo bi dobro da zastanemo, okrenemo se i budemo ponosni kakve umjetnike imamo. Kultura vapi da joj se okrenemo, umjetnost znači samootkrovljenje.

Trebali bi biti ponosni na ovako dragocijene umjetnike koji ne stvaraju samo zbog sebe, nego nas i naše zemlje.

„Velika ljubav proizilazi iz velikog saznanja voljene stvari, a ako je malo poznaješ, malo ćeš je, ili je uopšte nećeš moći voleti.“
-Leonardo da Vinči

Najodaniji dar ljubavi je umjetnost, volimo je, jedino ona nikad ne izdaje one koji joj se posvete.

More news